Crkva Presvete Bogorodice u Bogatiću
Staru Crkvu u Bogatiću prvi je detaljnije opisao Joakim Vujić 1826. godine:" U ovom selu jest jedna velika nova, ot drva naÄinjena cerkva. Osnovatelj ove crkve jest NJegovo Knjaževsko Sijateljstvo G. Miloš, s njegovim bratom g. Jefremom. Na ovom mestu predje bila je jedna mala cerkva koju su Turci po padeniju serpskog vožda G. Petrovića popalili i do osnivanija porušili bili. Hram cerkve jeste Tomina Nedelja, osmi dan posle paše."Polovinom XIX veka sagradjena je velika, jednobrodna crkva sa pripratom, horom i zvonikom. Pri ulasku u crkvu, spolja sa desne starne na zidu stoji ploÄa koja govori da je crkva podizana 1854 - 1856. godine. U gradnji su uÄestvovale opštine: bogatićka, dubljanska, belotićka i metkovićka. Posvećena je Presvetoj Bogorodici i predstavlja pravi dragulj naše kulturne prošlosti. Iako je crkva dovršena 1856. godine, prošlo je nekoliko godina dok je crkvena opština rešila da izvrši uredjenje unurašnjosti. O tome Konzistorija eparhije šabaÄke 15. juna 1863., pod brojem 923, izveštava Ministarstvo prosvete i crkvenih dela:"... da opština bogatićska želi malati svoju crkvu, a na to da upotrebi crkveni njen kapital, koji je odobrenju Ministarstva za tu celj zadržan, te nije upravi fondova predat, pa, budući da taj kapital neće biti dovoljan za namenutu celj, moli Konzistorija za podejstvo vaše kod dotiÄnog ministarstva da se može kusur, koji nedostaje, porezom podmiriti.
"Ministarstvo je na ovo dalo odgovor: "PreporuÄujemo Konzistoriji da ona ugovori s molerom, pa potom odgovori."Za izradu ikonostasa crkve u Bogatiću ugovor je sklapan dva puta; prvo sa Urošem Kneževićem, koji nije ostvaren i drugi put sa Stevanom Todorovićem. PoÄetkom 1819. godine crkvena opština u Bogatiću se obraća šabaÄkoj episkopiji i Konzistoriji i moli da joj se odobri 1300 dukata za ukrašavanje templa i kreÄenje. Iste godine, 2. februara Dimitrije Berić, sveštenik i Živko DaniÄić podnose dva ugovora o živopisnom ukrašavanju sa Vulom Atanackovićem, preduzimaÄem iz Beograda po ceni od 2100 dukata. Opština je pogodila Stevana Todorovića, umetnika, iskusnog, renomiranog majstora religioznih kompozicija i portreta.Kada je sklopljen ugovor sa V. Atanackovićem Konzistorija šabaÄke eparhije o svemu je obavestila Ministarstvo prosvete i crkvenih dela, uz dopunu: "Ukrašavanje živopisno će izvršiti sam g. Todorović, živopisac iz Beograda i profesor realke. Uz ugovor Stevan Todorović je uverio Konzistoriju da će preduzeti posao moći na zadovoljstvo opštine i crkvenih vlasti izvršiti."Stevan Todorović bio je bolje sreće od Uroša Kneževića, ali je ipak, cela 1870. godina protekla u prepiskama.
PoÄetak radova bio je vezan za novac koji je već bio kod Uprave fondova i razlike koju je CrkvaBogatic1m.jpgopština putem poreza trebala da dopuni. Ikonostas, kao i cela unutrašnjost crkve uradjeni su tek 1871. godine.Crkva Presvete Bogorodice je znaÄajan spomenik kulture, stavljen pod zaštitu države. U svojim odajama Äuva dobra izuzetne vrednosti sa signaturom S. Todorovića: Ikonu Jovana Krstitelja, Ikonu Isusa Hrista, Ispod "Krštenja Hristovog", Ispod ikone Sv. Deve Marije.Iz stare crkve koja je sagradjena 1795. godine prenete su 54 ikone, dva filigrantska krsta, 2 jevandjelja i 20 bogoslužbenih knjiga. Na vladiÄanskom prestolu je zapisano "Poleksija Todorović 1871", što govori da je Stevanu Todoroviću u toku rada pomagala odana supruga Poleksija. Zidovi i svod crkve uradjeni su u imitaciji mermera. Na samom svodu izmalane su freske "strašnog suda". S leve strane, odmah iznad hora, stoji sledeća zabeleška: "Moleri Ivan D. Dostevski i Risto Z. Zografski iz Samokov 1871." Samokov je poznato mesto u Bugarskoj, koje je u 19. veku dalo Äitav niz generacija realistiÄkog pravca slikarstva u Bugarskoj. Sredstvima Opštine Bogatić i Ministarstva kulture Zavod za zaštitu spomenika kulture iz Valjeva obavio je 2008 I 2009. godine restauraciju istorijski vrednog ikonostasa.