Stojan Čupić Zmaj od Noćaja
Veoma rano je ostao bez roditelja, pa iako mlad, ali i najstariji u porodici, odluÄio je da se preseli u Srbiju. Sa tri sestre zaputio se u MaÄvu u Crnobarski salaš, gde mu je živeo deda po ocu. Iako krajem 18. veka u Srbiji nije bilo nikakvih škola u kojima bi se deca opismenjavala, Stojanu je to nekako pošlo za rukom, verovatno, smatra se, u nekom od maÄvanskih manastrira.
U Crnobarskom salašu i okolini poÄeo je da se bavi trgovinom stoke. Bistrog, okretnog i odluÄnog momka zapazio je Strahinja ÄŒupić iz susednog Noćajskog salaša.
Mladić mu se svideo, pa mu je predložio da ga posini. Stojan je to prihvatio i svom imenu dodao pooÄimovo prezime ÄŒupić. Strahinja mu je dodelio nešto zemlje i uputio ga kako da je obraÄ‘uje.
Legende u Srbiji kažu da je ÄŒupić Äak tri puta na svojim njivama nailazio na zakopani novac.
PoÄetkom pobune protiuv dahija, Stojan ÄŒupić je bio zreo, odgovoran, ali i preduzimljiv srpski domaćin. Nije voleo Turke, bio je veliki rodoljub i znalac rukovanja svakojakim oružijem. Odmah je okupio Äetu pouzdanih maÄvanskih momaka, odmetnuo se u ustanikei poÄeo da prepreÄuje drumove i prolaze, onemogućavajući kretanje lokalnim Turcima.
Bio jedan od najznaÄajnijih vojvoda Prvog srpskog ustanka, poznat i pod imenom Zmaj od Noćaja. Istakao se u bojevima na Mišaru (gde je izazvao i pobedio turskog junaka Musu Sarajliju) i na Salašu. U borbi na Glavici preko Drine je spasao Cincar Janka. Ostao je zapamćen u narodnoj epskoj pjesmi „Zmaj od Noćaja“. Njegovo pravo prezime je bilo Dobrilović, ali kako je kao dete ostao siroÄe preseljen je u Šabac gde ga je posinio imućni trgovac Strahinja ÄŒupić. Bio je poznat i kao dobar govornik, a o tome govore i KaraÄ‘orÄ‘eve reÄi: Ko mi nadgovori ÄŒupića i natpiše Molera, daću što zatraži.